Uspješno obilježena “Sedmica podizanja svijesti o disleksiji “

 

Ove godine je po prvi put u Bosni i Hercegovini obilježena Sedmica podizanja svijesti o disleksiji, kao i Međunarodni dan disleksije. Medijska kampanja i aktivnosti Sedmice dobili su ogromnu podršku medija, nevladinih organizacija, kompanija i šire društvene zajednice. Udruženje za podršku osobama sa disleksijom “ Vjetar” kao inicijator obilježavanja Sedmice podizanja svijesti o disleksiji ovim putem želi zahvaliti prije svega partnerima koji su zajedno sa nama omogućili da se i u našoj zemlji po prvi put ova Sedmica obilježi. Veliko hvala Ministarstvu za obrazovanje Kantona Sarajevo na pokroviteljstvu, agenciji McCann na sjajnom kreativnom konceptu i ogromnoj PR podršci, fondaciji Kriterion na zalaganju i sjajnom studiju za snimanje emisije, knjižari Buybook na ustupanju prostora i tehničkoj podršci, štampariji Greenprint na štampanju sjajnih postera i drugih materijala.

 

kolaz

 

Udruženja, kompanije i mediji, koji su se uključili u kampanju podrške i kreiranja drugačije percepcije u javnosti o disleksiji su: U.G Pogon,  Mreža mira, Creativo centar d.o.o., Sarajevo Navigator, Giro di Sarajevo, Sparkasse Bank, Eronet, Alkaloid, Opel, Gloria Line, Carlsberg, Violeta, BH Telecom, Raiffeisen BANK, UNIQA, Salveo, Sarantis, Hypo Alpe Adria Bank, Dm, Cm, SCC, M:tel, Komercijalna banka, Konzum, Home TV, Becutan, LG, Doudle care, We Care, Biram Zdravlje, STR8, BU, Narodno pozorište Sarajevo, Oslobođenje, Euroblic, Glas Srpske, Faktor, Dnevni avaz, Gracija, Ljepota i zdavlje, Urban magazin, novinska agencija Fena, N1, TV1, FTV, TVSA, OBN, PINKBH, TV Hayat, Al Jazeera, Radio Federacije, Radio M, Depo, Bljesak, Radio Sarajevo, Klix, Sport Sport, Mi2, Muški portal, BH radio 1, Oslobođenje, Start BiH, Školegijum  kao i mnogobrojni drugi portali i mediji.
Udruženje za podršku osobama sa disleksijom “ Vjetar” ovim putem se želi zahvaliti i svim pojedncima/kama  koji su dali veliki doprinos obilježavanju Semice podizanja svijesti o disleksiji: prof.dr Mirela Duranović, mr.sci Nihada Čolić, novinarka Kristina Ljevak, defektolog Edinalda Jakubović, fotograf Jasmin Fazlagić, fotograf Kemal Softić, Lejla Kovačević, Adnan Karadža, Vesna Vlašić Jusupović, Abdulamir Albaldawi, divnoj djeci koja su bila lica kampanje, kao i svim našim prijateljima i prijateljicama.

“ Sedmica podizanja svijesti o disleksiji u BiH”

Zašto je važno obilježavanje Sedmice podizanja svijesti o disleksiji ?

Disleksija, disgrafija i diskalkulija kao poteškoće u učenju  nisu dovoljno prepoznate u BH društvu, te je praktično poznavanje i poštivanje prava osoba sa disleksijom i ostalim poteškoćama u učenju  na veoma niskom nivou. Pokretanje medijske kampanje i obilježavanje Sedmice podizanja svijesti o disleksiji važan je korak u strategiji poboljšanja položaja osoba sa poteškoćama u učenju.

Udruženje za podršku osobama sa disleksijom „Vjetar“ iz Sarajeva u periodu od 03. do 07. oktobra 2016. godine po prvi put u Bosni i Hercegovini nizom aktivnosti obilježava Sedmicu podizanja svijesti o disleksiji kao i 06. oktobar – međunarodni dan osoba sa disleksijom. Partneri u realizaciji Sedmice su : Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo,  marketinška agencija McCann, fondacija Kriterion, štamparija Greenprint, izdavačka kuća Buybook.

Ciljevi medijske kampanje?

Kampanja primarno ima za cilj upoznavanje šire društvene zajednice sa postojanjem problema, te se različitim aktivnostima želi ukazati na manjak svijesti o disleksiji i drugim poteškoćama u učenju u javnom diskursu i nezastupljenosti ove teme u široj društvenoj zajednici, a sve sa težnjom  poboljšanja položaja osoba sa poteškoćama u učenju. 

U toku Sedmice podizanja svijesti o disleksiji biće realizovane sljedeće aktivnosti: Izložba diktata djece sa disleksijom, predavanje prof.dr Mirele Duranović  na temu: “Disleksija-kako prepoznati i pružiti podršku, snimanje emisije na temu ” Disleksija nije bolest, disleksija je različitost”, niz telezivijskih gostovanja i konferencija za štampu.

Medijskom kampanjom i aktivnostima Sedmice podizanja svijesti želimo da ukažemo na  trenutnu situaciju, da skrenemo pažnju društva na teškoće sa kojima se susreću osobe sa disleksijom, kao i da otvorimo prostor za diskusiju o mogućim strategijama za promjenu položaja osoba sa poteškoćama u učenju. Želimo pokazati i drugu stranu disleksije – talenat, odnosno da pomjerimo fokus sa onoga šta neka osoba ne može na to šta ta osoba može i u čemu je dobra.

Zašto je važna medijska  kampanja i obilježavanje Sedmice podizanja svijesti o disleksiji?

Podizanjem svijesti, razbijanjem predrasuda i širenjem znanja, kako na institucionalnom nivou, tako i u široj društvenoj zajednici, možemo i trebamo svi zajedno biti podrška djeci, mladima i odraslim osobama sa disleksijom i drugim poteškoćama u učenju da dostignu svoj puni potencijal u obrazovanju  i ličnom rastu i razvoju.

Kampanja i obilježavanje Sedmice podizanja svijesti  su važni, jer imaju za cilj kako skretanje pažnje šire javnosti na probleme osoba sa disleksijom i drugim poteškoćama u učenju, tako i osnaživanje djece, mladih i svih osoba sa disleksijom i drugim poteškoćama u učenju koje se svakodnevno susreću sa diskriminacijom, te neadekvatnim tretmanom od strane  šireg društva.

Ova kampanja je prvenstveno namjenjena djeci, mladima, njihovim vršnjacima i  odraslima sa disleksijom, te roditeljima i starateljima djece s disleksijom, nastavnom kadru, stručnjacima za disleksiju, nadležnim institucijama za obrazovanje u BiH,  te široj javnosti.

20161003_133533

Udruženje za podršku osobama sa disleksijom “ Vjetar” ovim putem se  želi zahvaliti svim organizacijama i osobama koje su dale veliki doprinos  obilježavanju Semice podizanja svijesti o disleksiji: UG “Pogon, Sarajevo Navigator, prof.dr Mirela Duranović, mr.sci Nihada Čolić, novinarka Kristina Ljevak, defektolog Edinalda Jakubović, fotograf Jasmin Fazlagić, fotograf Kemal Softić, Lejla Kovačević, Adnan Karadži, Vesna Vlašić, Abdulamir Albaldawi, svim medijima i kompanijama koji su uzeli učešće u ovoj kampanji, kao i svim našim prijateljima i prijateljicama.

Disgrafija

Disgrafija kao jezički poremećaj može, ali ne mora pratiti disleksiju. Manifestuje se lošim motoričkim oblikovanjem slova, skupa sa izostavljanjem, ubacivanjem ili premještanjem dijelova riječi, rečenice ili teksta u prepisivanju, pisanju po diktatu i samostalnom pisanju.

Djetetova brzina i tačnost u pisanju ne odgovaraju očekivanom nivou za njegov uzrast.

U zavisnosti od tipa disgrafije, osnovne poteškoće su u okviru jezičkih subsistema i/ili grafomotornih sposobnosti.

Diskalkulija

 

Teškoće u usvajanju matematičkih znanja i jezika nazivaju se diskalkulija.

Manifestacije variraju od djeteta do djeteta, od teškoća u pisanju cifri i brojeva do nemogućnosti razumijevanja i usvajanja matematičkih pojmova i procesa.

Kako prepoznati diskalkuliju:

  • dijete zamjenjuje jedan broj drugim
  • dijete ponavljaju isti broj ili radnju više puta, iako mu se u zadatku traži nešta drugo
  • dijete okreće cifre kao u ogledalu prilikom pisanja ili redosljed cifara
  • miješa znakove plus i minus
  • preskače korake u rješavanju zadataka

Disleksija

Disleksija, poteškoća u učenju

Disleksija je teškoća u savladavanju vještine čitanja i pisanja. Disleksija se razlikuje od teškoća u čitanju koje su nastale kao rezultat neuroloških oštećenja, oštećenja vida ili sluha, ili neodgovarajućeg podučavanja čitanja.

Uzrok disleksije još uvijek nije poznat. Postoje različite teorije koje pokušavaju objasniti pojavudisleksije. Jedna od teorija ukazuju na to da bi uzrok disleksije mogao biti drugačiji način obrade podataka u mozgu kod pisanog i/ili govornog jezika.

Iako disleksija ukazuje na različitosti u neurološkom smislu, ona nije rezultat niže inteligencije, te se javlja kod svih razina inteligencije.

Na području Bosne i Hercegovine disleksija često ostaje neprepoznata ili se otkrije kasno nakon niza godina frustracija koje je dijete doživjelo u školi i kada dijete već značajno zaostaje za svojim vršnjacima u akademskim postignućima. Teškoće u čitanju i pisanju se najčešće prepisuju lijenosti i razmaženosti, a takav pogrešan pristup ima negativne posljedice po psihički razvoj djeteta.

Disleksija se najčešće otkriva u školi kada dijete uči da čita i piše, ali te vještine ne može da savlada poput njegovih vršnjaka. To često nailazi na nerazumijevanje učitelja i nastavnika, a učenici dobijaju loše ocjene, jer se ocjenjuju po kriterijima koji nisu prilagođeni njihovim sposobnostima. S lošim ocjenama pada samopouzdanje, djeca ne mogu da daju svoj maksimum i dostignu svoj puni potencijal, ne mogu da upišu željenu školu/fakultet i da se ostvare profesionalno.

I pored postojanja inkluzije u BiH, disleksija i dalje nije sasvim prepoznata kod pedagoga, psihologa, pa čak ni roditelja. Roditelji izbjegavaju da traže individualni obrazovni plan za dijete, jer ni sami nemaju svijest o tome da je djetetu potreban drugačiji pristup zbog specifičnog misaonog procesa.

Kako prepoznati disleksiju

Liste provjere mogu biti vrlo korisne za skrining osoba sa disleksijom. To znači da one ne obezbjeđuju dokaz da osoba ima disleksiju, nego su dobar indikator da određene osobe trebaju biti upućene na detaljnu procjenu.

Navest ćemo Listu provjere za disleksiju navedenu u knjizi  “Disleksija” autora Mirele Duranović i Ian Smathe (2010). Lista je raspoređena po oblastima za koje se smatra da predstavljaju glavni problem kod osoba sa disleksijom. Naravno, svako pitanje se neće odnositi samo na jednu oblast, nego na više njih. Navedeno se takođe može uzeti i kao početna tačka za daljnje rasprave.

Čitanje

  • Potrebno je mnogo više vremena od očekivanog za čitanje knjige
  • U čitanju preskaču redove, te se vraćaju na već pročitani red
  • Zbunjuju ih slične riječi (bar-dar)
  • Zamjenjuju grafički i fonetski slična slova
  • Zamjenjuju i dodaju slogove i riječi
  • Teškoće u razumijevanju pročitanog teksta
  • Ne vole čitati naglas
  • Pisanje
  • Znatno su bolji u usmenim nego u pismenim odgovorima
  • Potrebno im je mnogo više vremena za izradu pisanog rada nego ostaloj djeci
  • Loš pravopis
  • Teškoće u shvatanju onoga što su napisali
  • Ogledalsko pisanje slova i brojeva
  • Prave greške prilikom prepisivanja sa table ili iz knjige
  • Izostavljaju slova u riječima ili pišu slova ili slogove prema pogrešnom redoslijedu

Pamćenje

  • Teškoće pri praćenju i ponavljanju slijeda riječi u rečenici
  • Teškoće u pamćenju novih riječi (npr. naučnih izraza)
  • Teškoće u praćenju instrukcija
  • Teškoće u pamćenju tablice množenja i matematičkih formula
  • Teškoće sa uočavanjem redoslijeda
  • Teškoće u učenju slijeda mjeseci u godini i slijeda godišnjih doba
  • Teškoće u određivanju desne i lijeve strane
  • Zamjenjuju pojmove unutar istog semantičkog polja (npr. olovku i gumicu)

Fonologija

  • Teškoće sa raščlanjivanjem riječi na slogove i glasove (glasovna i slogovna analiza) (npr. pa-ti- ke ili p-a- t-i- k-e)
  • Pogrešan izgovor dužih riječi
  • Teškoće u pronalaženju odgovarajućeg izraza tokom konverzacije
  • Zbunjuju ih riječi koje slično zvuče (pegla-tegla)

Motorika

  • Teškoće sa vezivanjem pertli (loše motoričke vještine)
  • Teškoće sa otkopčavanjem i zakopčavanjem
  • Teškoće pri ponavljanju i oponašanju jednostavnog ritma
  • Teškoće sa hvatanjem lopte (loša koordinacija oko-ruka)
  • Loš rukopis

Drugo

  • Teškoće u slaganju ideja i koncepta, posebno kod pismenog izražavanja
  • Teškoće u slijedu pravca i orijentaciji u prostoru
  • Teškoće u orijentaciji u vremenu
  • Teškoće u društvenim vještinama
  • Teškoće u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena
  • Loša koncentracija
  • Nisko samopouzdanje
  • Pokazuju dobre sposobnosti u nekim drugim područjima

Treba imati na umu da ako dijete pokazuje teškoće samo u jednom ili dva navedena područja, ne znači odmah i da imaju disleksiju.